E.O.ZD-DC | Oprema zaštite na radu | Elektro instalacije | Poljoprivreda

098 954 4261 Potraži savijet!

Povrtlarstvo

Plodovito povrće

Kod povrća koje je osjetljivo na klor kao što je plodovito povrće rajčica, paprika, patlidžan, krastavac, dinja, lubenica luk treba koristiti sulfatna gnojiva kao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 ili NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3. To su kulture osjetljive na povećanu koncentraciju klora uslijed čega može doći do preranog kretanja vegetacije, do nepotpunog razvijanja i deformacije listova i na kraju do oštećenja cijele biljke. Navedena gnojiva nalaze se i u malom pakiranju od 3 kg pod nazivom Florin 1 i Florin 5.

RAJČICA

Rajčica je kultura s visokim potrebama za hranivima i makro i mikro, osobito je zahtjevna na fosfor  u svim stadijima rasta i razvoja. Dobro reagira na gnojidbu organskim gnojivima, tako da se preporučuje 25-40 t/ha stajskog gnojiva, s tim da je stajski gnoj već dobro kompostiran, jer je rajčica osjetljiva na proizvode razgradnje organske tvari.
Za gnojidbu rajčice pred duboku obradu treba primijeniti 500 kg/ha NPK 5-20-30 + 26 SO3 ili 700 kg/ha NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3, a pred sadnju dodati 250 kg/ha NPK 5-20-30 + 26 SO3 ili 300 kg/ha NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 plus 150-200 kg/ha UREE 46 % N. Prihrana se obavlja 1-2 puta tijekom vegetacije sa 100-150 kg/ha KAN-a 27 % N + 4,8 MgO . Urea i KAN se također nalaze u malom pakiranju pod nazivom Florin 6 i Florin 7.
Na kiselim tlima 1-2 mjeseca prije sadnje, dobro je dodati 1-3 t/ha Fertdolomita (to je kalcij-magnezij karbonat), jer je rajčica osjetljiva na nedostatak kalcija koji se često javlja na kiselim tlima.


PAPRIKA

Paprika kao i rajčica izuzetno dobro reagira na gnojidbu stajskim gnojivom, te bi ona trebala biti neizostavna mjera u proizvodnji, s tim da se koristi u količini od 20-40 t/ha.
Posebnu pažnju treba posvetiti i gnojidbi kalcijem, dodavanjem 2-3 t/ha Fertdolomita da bi smanjili kiselost tla, te osigurali dovoljne količine kalcija za rast i razvoj paprike. Na taj način se izbjegava pojava vršne truleži ploda, koja se često javlja u proizvodnji i za koju mnogi poljoprivrednici misle da je gljivično oboljenje, pa nepotrebno tretiraju biljku raznim fungicidima.
Za osnovnu gnojidbu pred sadnju presadnica treba izabrati mineralna gnojiva koja ne sadrže klor, znači na tlima slabije plodnosti primjenjuje se 600 kg/ha NPK 5-20-30 + 26 SO3 ili 750 kg/ha NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 da ne bi došlo do pojave deformiranja listova i sušenja biljaka, uz NPK gnojiva dodaje se i 150 kg/ha Uree 46 % N unošenjem u tlo tanjuračom ili rotirajućim oruđem. Prihrana se obavlja u 2-3 navrata sa 150 kg/ha KAN-a 27 % N + 4,8 MgO, prva prihrana nakon što se biljke dobro ukorijene, a druga kada su prvoformirani plodovi veličine oraha


KRASTAVCI

Uz dobru gnojidbu zrelim stajskim gnojivom treba mineralnim gnojivima gnojiti na slijedeći način:Pri pripremi tla za sjetvu dodati:

400 kg/ha NPK 5-20-30 + 26 SO3 ili
500 kg/ha NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3
200 kg/ha Uree 46 % N

Folijarno se tijekom vegetacije primjenjuje 0,5 %-tna otopina Uree 46 % N dok su listovi još mladi, a 1 %-tna otpina Uree 46 % N kada je list potpuno razvijen. Može se prihranjivati Fertinom P za povrće u koncentraciji 1-2 %, broj tretiranja barem 2-3 puta u razmacima prskanja 10-14 dana.

LUBENICA, DINJA, TIKVA

Kulture kao što su lubenice, dinje, tikve traže u gnojidbi visoke količine hraniva. Najprikladnija su rahla, lagana do srednje teška tla bogata humusom, slabo kisele ili neutralne reakcije. Gnojidba prvenstveno ovisi o stanju tla i zalihama hraniva u tlu koju doznajemo kemijskom analizom tla. Tlo za uzgoj treba imati najmanje 2,5 % humusa. Tako da zaoravanje 30-50 t/ha stajskog gnojiva u osnovnoj gnojidbi treba biti neizostavna agrotehnička mjera. Primjena stajskog gnojiva osigurat će samo mali dio potrebnih hraniva, ono ima veći utjecaj na poboljšanje fizikalnih svojstava tla i mikrobiološku aktivnost u tlu. Prilikom dublje obrade tla u jesen ili proljeće (25-30 cm) dodaje se 800-1000 kg/ha NPK 5-20-30 + 26 SO3, a u pripremi tla za sjetvu još 150-200 kg/ha Uree 46 % N.

S obzirom na dugu vegetaciju treba obaviti 2-3 prihrane, koje se obavljaju folijarno ili kroz sustav za navodnjavanje. S prihranama treba početi od početka zametanja plodova i obavezno treba obaviti prihranu nakon prve berbe. Za to nam koristi Fertina P za povrće koja se koristi u koncentraciji 2 %, folijarno se može primijeniti svakih 14 dana. Ona uz makrohraniva sadrži i nužne mikroelemente koji su važni za rast, razvoj i plodonošenje navedenih kultura. Ona se također primjenjuje i kroz sustav za navodnjavanje. A može se primijeniti i otopina Uree u konc. 0,5 % (500 g na 100 l vode).
Neposredno iza cvatnje pa sve do berbe, obavlja se i prihrana Fertinom Ca koja sadrži kalcij, ona se primjenjuje u konc. 1-2 %, i njenom primjenom povećavamo čvrstoću ploda, plodovi bolje podnose transport i duže se čuvaju
.

 

Folijarna prihrana plodovitog povrća

U slučaju suše ili većeg nedostatka dušika može se folijarno primjeniti otopina Uree 46 % N  u koncentraciji 0,5-0,7 %, što znači 500-700 g Uree 46 % N na 100 l.
Često se pri uzgoju rajčice i paprike javlja problem fiziološke neparazitske bolesti koja je uzrokovana nedostatkom kalcija, stoga se kalciju pridaje maksimalna važnost pri uzgoju rajčice i paprike. Simptomi nedostatka kalcija očituju se kao posmeđenje ploda ili kao suha trulež vrha ploda koja se ne smije zamijeniti sa opržotinama od sunca koje su bijele. Zato je pri njihovom uzgoju od bitnog značenja primjena Fertine Ca koja spriječava simptome nedostatka kalcija. Fertina Ca može se primjeniti prskanjem lista ili zalijevanjem tla. Prva primjena treba biti odmah nakon cvatnje kad se koristi 1 %-tna otopina, a kasnije se može primjeniti i koncentracija od 2 %. Interval prskanja je 10-14 dana.
Primjenom Fertine Ca postiže se bolja skladišna sposobnost plodova, plodovi su čvršći i otporniji su na moguća oštećenja u transportu.
Uz Fertinu Ca za povrće je namjenjena i Fertina P koja uz makrohraniva osigurava i opskrbljenost povrća nužnim mikroelementima. Primjenom Fertine P bolja je kvaliteta plodova, veće je nakupljanje suhe tvari u plodovima, naročito kiselina, a poboljšava se oblik i boja ploda. Općenito povoljno djeluju na snažniji, brži i zdraviji razvoj biljke.
Koncentracije za primjenu Fertine P kreću se od 0,5-2 %. Niže koncentracije od 0,5-1 % koriste se dok su biljke još mlade i listovi slabije razvijeni ili ako se Fertina P primjenjuje češće znači svaki tjedan. No ako je razmak između prskanja 14 dana i kada je list potpuno razvijen može se koristiti i 2 %-tna otopina, posebno ako su vidljivi znaci nedostatka nekog od biljnih hranjiva.
Treba napomenuti da se Fertina P kao i Fertina Ca osim prskanjem lista i zalijevanjem tla može primijeniti i kroz sustav za navodnjavanje.
Fertine se mogu koristiti zajedno sa sredstvima za zaštitu bilja od bolesti i štetnika, prilikom folijarne primjene treba utrošiti što više otopine kako bi list i plod upili što više hranjiva i ova mjera provodi se predvečer.

 

Gnojidba korjenastog povrća

Korijenasto povrće kao što je mrkva, peršin, celer, pastrnjak, rotkvica, cikla, koraba i drugo nije osjetljivo na klor i izbor NPK formulacije ovisi prvenstveno o vrsti tla i namjeni uzgoja.
Za korijenasto povrće karakteristično je da dolaze na drugo mjesto u plodoredu i najbolje uspjevaju nakon kultura koje su bile obilno gnojene stajskim gnojivom. Gnojidba stajskim gnojem ili nerazgrađeni biljni ostaci mogu izazvati granjanje i nepravilnost zadebljalog korijena i time omogućiti napad raznim štetnicima iz tla.


KORABA, ROTKVICA

Nemaju velike zahtjeve prema tlu i obradi. Gnojidba se obavlja jednom i to prije sjetve. Korabu i rotkvicu ne treba prihranjivati.

Pri pripremi tla za sjetvu dodati:
400 kg/ha NPK 7-20-30 + Fe + Zn
150-200 kg/ha Uree 46 % N

MRKVA, PERŠIN, PASTRNJAK

Uspijevaju na dobro obrađenim tlima i gnojidba se obavlja prije sjetve s 800 kg/ha NPK 7-20-30 + Fe + Zn plus 200 kg/ha Uree 46 % N.

CIKLA

Cikla se sije izravno, a kasnije se prorijeđuje. Prije sjetve ili sadnje tlo treba biti dobro pognojeno i dobro prorahljeno na 30-40 cm dubine.

Pri pripremi tla za sjetvu dodati:
700 kg/ha NPK 7-20-30 + Fe + Zn
100 kg/ha Uree 46 % N

Prihraniti pri okopavanju s
200 kg/ha KAN-a 27 % N + 4,8 MgO


Tijekom vegetacije kada se razvije dovoljno listova sve korijenasto povrće može se folijarno prihranjivati otopinom Fertine P u koncentraciji 1-2 %. Broj tretiranja je 2-3 puta u intervalu 14 dana. Osim Fertinom P folijarno se može primijeniti i 1,5-3,5 %-tna otopina Uree 46 % N, broj tretiranja je 1-2 puta.

 

Gnojidba lisnatog povrća

ŠPINAT, MATOVILAC, SALATA

U vrtu studeni je vrijeme izravne sjetve špinata i matovilca na otvorenom prostoru ili plasteniku . Prije sjetve ili sadnje obavezno tlo treba pripremiti za sjetvu što uključuje i gnojidbu mineralnim gnojivima. Prije sjetve špinata i matovilca preporučamo gnojidbu NPK formulacijama NPK 7-20-30 + Fe + Zn ili sulfatnim gnojivom NPK 5-20-30 + 26 SO3 u količini od 50-70 g/m2 plus 15-20 g/m2 UREE 46 % N. Za manje površine na tržištu se mogu navedena gnojiva nabaviti u malim pakiranjima od 3 kg pod nazivom FLORINI.
Treba naglasiti da se pri gnojidbi špinata prednost daje kloridnim formulacijama gnojiva zbog toga jer klor smanjuje nakupljanje nitrata u lišću i također špinat se lagano prihranjuje    KAN-om 27 % N + 4,8 MgO u količini od 10 g/m2.
Pri izboru gnojiva za gnojidbu tla prije sadnje presadnica zimske salate treba znati da je salata osjetljiva na visoku koncentraciju soli u tlu, što kod nje može izazvati rubnu palež lista, kasnije glavičenje i rahle glavice salate. Pa stoga treba koristiti sulfatna gnojiva kao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u količini od 50 g/m2 ili isto tako sulfatno gnojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 u količini od 70 g/m2. Pred sadnju također treba dodati i 15-20 g/m2 UREE 46 % N.
Prvo prihranjivanje salate dolazi u stadiju 6-7 listova, kada se koristi 10 g/m2 KAN-a 27 % N + 4,8 MgO, a druga prihrana je 2-3 tjedna prije berbe kada se također koristi 10 g/m2 KAN-a 27 % N + 4,8 MgO. Znači sveukupno u obje prihrane koristi se 20 g/m2 KAN-a 27 % N + 4,8 MgO.

 

Gnojidba mahunastog povrća

GRAH, GRAŠAK

Grašak je biljka kratke vegetacije, zbog toga mora imati potrebna hraniva u lako pristupačnom obliku. Prinos 4,6 t/ha.
To su kulture osjetljive na stajsko gnojivo i ostala organska gnojiva. Pripadaju porodici lepirnjača (leguminoza) kojima je zajednička osobina da na korijenu imaju simbiotske bakterije, posredstvom kojih se djelomično opskrbljuju N iz zraka. Isključivo se gnoje mineralnim gnojivima i samo pri pripremi tla za sjetvu. Prihrana se ne obavlja, jer se povećava bujnost, a smanjuje cvat i plod.
Grah mahunar i zrnaš siju se krajem 4 mjeseca ili početkom svibnja.
Grašak-sjetva može započeti već u rano proljeće i to čim vremenske prilike dozvoljavaju.
Grah mahunar i zrnaš i grašak osjetljivi su na kiselu reakciju tla, pa za tla kiselija od pH 5 treba predvidjeti primjenu vapna.
Osnovnu obradu najbolje je provesti kasno u jesen ili zimi, međutim obavlja se i u proljeće ovisno o pretkulturi. Po površini se rasipa 700 kg/ha NPK 7-14-21 + 2MgO + 18SO3 ili 500 kg/ha NPK 7-20-30 + Fe + Zn i nakon toga tlo se preore ili prekopa.
U priptemi tla za sjetvu dodaje se 100 kg/ha Uree + 46 % N, treba izbjegavati pretjerano usitnjavanje (frezanje) jer do nicanja može nastati pokorica, što otežava nicanje i može biti uzrok neujednačenog nicanja, a zbog toga i nejednoličnog usjeva.

 

Gnojidba gomoljastog povrća

KRUMPIR

Krumpir ima vrlo kratku vegetaciju 80-110 dana, pa mu u tom kratkom periodu treba osigurati dovoljnu količinu hranivih elemenata. Bez obzira na tip tla na kojem se uzgaja krumpir, uvijek u gnojidbi treba početi sa stajskim gnojivom, koji osim što popravlja strukturu tla, povoljno djeluje na mikrobiološku aktivnost u tlu, ujedno omogućuje i brže zagrijavanje tla što je bitno za brži početni razvoj biljke krumpira.. Stajski gnoj treba biti zrel, dobro fermentiran i on se uvijek zaorava u jesensko-zimskoj gnojidbi u količini 20-30 t/ha, veće količine nisu potrebne jer bi se mogao narušiti odnos biljnih hraniva i stimulirati veći razvoj biljne nadzemne mase odnosno cime na račun gomolja.
Uz pretpostavku gnojidbe stajskim gnojivom za optimalni prinos krumpira od 25-35 t/ha treba obavezno primjenjivati i mineralna NPK gnojiva u kojima je naglašen sadržaj fosfora , a naročito kalija jer krumpir zahtjeva dosta kalija. Najveći dio mineralnih gnojiva unosi se  u tlo pri osnovnoj dubljoj obradi tla, a preostali dio se unosi plićom obradom u pripremi tla za sadnju, a tada se može primijeniti po cijeloj površini ili u brazde, i pri tome treba paziti da gnojivo ne dođe u dodir s gomoljima.

Krumpiru za optimalni prinos godišnje treba osigurati:

100-140 kg/ha dušika
100-150 kg/ha fosfora
160-260 kg/ha kalija

To ćemo mu osigurati primjenom u osnovnoj gnojidbi 700 kg/ha NPK 7-20-30 + Fe + Zn ili NPK 5-20-30 + 26 SO3 koji se zaoravaju, a pred sadnju se zatanjura oko 350 kg/ha NPK 15-15-15 + Fe + Zn ili 400 kg/ha NPK 13-10-12.
Krumpir se u pravilu zbog kratke vegetacije ne treba prihranjivati, a u sušnijim godinama ako se primjeti žutilo biljaka znači vidljivi nedostaci dušika ili u godinama jačeg oštećenja lisne mase bolestima, štetnicima ili zbog nekog drugog razloga može se obaviti folijarna prihrana Fertinom P za povrće u koncentraciji 1-2 % ili folijarna primjena otopine UREE u koncentraciji 2-5 %.
Treba utrošiti 350-400 l te otopine po hektaru.

 

Gnojidba zeljastog povrća

KUPUS

U gnojidbi kupusa razlikujemo nekoliko etapa, ovisno o unosu određene vrste hraniva, vremenu i načinu primjene. Razlikujemo osnovnu gnojidbu prije sjetve odnosno sadnje te prihranu neposredno prije sadnje ili tijekom vegetacije (putem lista ili tla). Osnovnom gnojidbom unosimo fosfor i kalij na dubinu rasprostranjenosti korijena. I za tu namjenu koriste se NPK gnojiva u kojima je istaknut sadržaj fosfora, a naročito kalija jer njegovim nedostatkom razvit će se rahle i mekane glavice koje su neprijatnog mirisa i okusa.Kupus ima veliki potencijal rodnosti, stvara puno zelene mase i za njenu izgradnju troši velike količine hraniva od kojih je najvažniji dušik. Potrebne količine hraniva iznose:

Dušika 120-150 kg/ha
Fosfora 80-120 kg/ha
Kalija 160-350 kg/ha

Znači prije sadnje treba dubljom obradom unijeti u tlo 800 kg/ha NPK 7-20-30 + Fe + Zn ili 600 kg/ha NPK 8-26-26 + Fe + Zn ili 500 kg/ha NPK 6-18-36 uz 200 kg/ha Uree + 46 % N. Tijekom vegetacije obavlja se 1-3 prihrane s po 100 kg/ha KAN-a + 27 % N + 4,8 MgO. Kupus dobro reagira i na gnojidbu organskim gnojivima pa se preporučuje i gnojidba stajskim gnojivom od 20 40 t/ha.
Treba paziti de se ne primjeni prevelika količina dušika jer u pojedinom razdoblju rasta može uzrokovati rahle glavice, unutrašnje nekroze lišća u glavici i slabiju održivost u skladištu.
Također se tijekom vegetacije obavlja i folijarna primjena tekućih gnojiva, može se primijeniti 1-2 %-tna otopina Fertine P za povrće, ona se koristi nekoliko puta u vegetaciji, razmak tretiranja može biti 10-14 dana. Potrebna količina je 150-300 l/ha te otopine.
A radi bolje čvrstoće glavica kao i bolje održivosti u skladištu dobro je primijeniti i Fertinu Ca koja sadrži kalcij, ona se koristi kao 1 %-tna otopina nekoliko puta tijekom vegetacije (znači 3-5 puta).
I na kraju naglasimo da za uzgoj kupusa kao i za uzgoj ostalog povrća, prisutnost i dostupnost svih potrebnih hraniva je jamstvo kvalitetnog krajnjeg proizvoda.

 



tekst preuzet www.petrokemija.hr [link]

INA Petrokemija

Savijeti i usluge Gnojidba kultura Povrtlarstvo